M. Krleža: GOYA

Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u Krležinoj rukopisnoj ostavštini otkrio spisateljev mladalački dramski tekst Goya…

Nedavno je mladi znanstvenik i istraživač Pavle Bonča u Krležinoj rukopisnoj ostavštini otkrio spisateljev mladalački dramski tekst Goya. Procjenjuje se da je nastao 1917. godine. Novoobjavljeni dramolet čitamo u kontekstu poznatog Krležina eseja o Goyi, u kojem piše: Mnogo mislim o Goyi ovih dana (1926. god.). Pred četrnaest godina, ja sam sanjao o velikoj junačkoj pentologiji, o herojima, koji su stajali preda mnom kao Rodinov Balzac… Pet giganta htio sam da nacrtam, pet monumentalnih figura: Krista, Michelangela, Kolumba, Kanta i Goyu. Ovogodišnji Festival Miroslav Krleža otvaramo praizvedbom tog teksta, prema autorskoj zamisli i interpretaciji sjajnog umjetnika Zijaha A. Sokolovića. Njegovo otkriće i scensko uprizorenje prvorazredni je kulturni događaj.

U središtu Krležine nedovršene dramske vizije Goya nalazi se umjetnik – slikar i njegova intimna drama. Izvjesne praznine, nedovršenost i atonalnost teksta Zijah A. Sokolović ispunjava svojim glumačkim umijećem i gradi cjelovitu kazališnu predstavu. U Goyinim monolozima ima mnogo grčevitog preispitivanja društvenopolitičkog sustava vrijednosti tog doba, kao i konformizma, hijerarhije vlasti i pozicije moći, dok se slikar istovremeno žestoko obračunava s umjetničkom i etičkom pozicijom dvorskog umjetnika. Ja sam plaćena dvorska luda, lakaj, ništarija! Ja nisam čovek! Jesam li ja moguće čovek? Imam li ja karaktera? Goyinu unutarnjem sukobu pridružuju se u kratkim glumačkim etidama nakaradne dvorske lude i uštogljene dvorske dame, obijesni kraljevi, strijeljanja i mučenja, lavež pasa i rzanje konja, lascivne žene, mentalni bolesnici i mnogi drugi koji besciljno lutaju kraljevskim dvorom. Čuje se pohota i jezivi smijeh sumnjivih mračnih spodoba u dvorskim odajama. Tu su kroz Goyu, odnosno jednog čovjeka – glumca prikazani razvrat, zlo i nemoral, obijest i dosada. U grotesknim snovolikim etidama, poigravanjem glumačkim vještinama i različitim narativnim oblicima, glumac aktualizira bezvremen odnos umjetnika i vlasti.

Izvedbe

Miroslav Krleža: GOYA
Režija i gluma: Zijah A. Sokolović
Dramaturgija: Selma Parisi
Kostimografija: Lejla Hodžić
Izrada maski: Narda Nikšić
Izrada rekvizita: Mirza Huntić
Glazba: Veljko Nenadić
Fotografija: Hana Selena Sokolović