Brijuni

Tvrđava Minor

 

Na Malom Brijunu krajem 19. stoljeća nastaje najveća obrambena utvrda pomorske luke Pula.

Izdubljena u živoj stijeni, što joj daje osebujan dojam, ova je utvrda oblikom i rasporedom nešto drugačija od ostalih forova. Osnovni zadatak utvrde Brioni Minor bio je kontrola prilaza Puli sa sjeverne strane.

Klasificirana kao obalna oklopna utvrda prava je sreća da do borbenih aktivnosti na ovom području nije bilo pa utvrda nije pretrpila ratna oštećenja i ostaje vrijedni spomenik povijesti i kulture. Danas brijunska bujna vegetacija obrasla po Tvrđavi kao da skriva dio svoje povijesti i pretvara ju u savršeno mjesto posve novih aktivnosti.

Upravo tvrđava Minor je razlog zašto se kazalište Ulysses smjestilo na Brijune prepoznavši u njoj neiscrpne mogućnosti za novi i drugačiji život ovog jedinstvenog arhitektonskog nasljeđa. Od tada do danas ambijent Tvrđave postaje ravnopravni lik u svim umjetničkim djelima koja se izvode na ovoj impozantnoj prirodnoj pozornici.

Brijuni

 

Relativno malo zeleno otočje, površine tek nešto veće od 7 km2, okruženo tirkizno-modrim morem čuva tragove pet tisućljeća ljudskog djelovanja.

U periodu od prvog neolitskog naselja pa do stvaranja mondenog ljetovališta te predsjedničke rezidencije, na Brijunima pronalazimo stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti. Svjedočanstva su to bogate povijesti koja se odigravala na pozornici iznimne ljepote. Gradine Velikog i Malog Brijuna izgradili su brončanodobni stanovnici, a na vlasti su se nizali Rimljani, Istočni Goti, Bizant, Franci, Venecija, Austrougarska, te ga krajem 19. stoljeća kupuje industrijalac P. Kupelwieser i pretvara ga u ekskluzivno ljetovalište.

Dok su otoci bili dio obrambenog

sustava puljske luke i Fažanskog kanala na njima je izgrađeno sedam tvrđava, od kojih je najveća Fort Tegetthoff. Ali graditeljska aktivnost cvjeta u Kupelwieserovo doba. Zahvaljujući njemu Brijuni postaju okupljalište aristokratske, kulturne, znanstvene, industrijske i ekonomske elite. Na nezaobilaznu turističku destinaciju car Vilim II vraćao se šest puta, a gost je bio i austrougarski prijestolonasljednik Franjo Ferdinard sa suprugom Sofijom.

Na otoke 1947. prvi put dolazi Josip Broz Tito te uskoro postaju ljetnom predsjedničkom rezidencijom pa se turističke aktivnosti ograničavaju. No, u doba Tita otoke su pohodili državnici čak trećine zemalja diljem svijeta te zvijezde svjetske slave poput Sofie Loren, Elizabeth Taylor i Josephine Baker.

Godine 1983. brijunsko

otočje od ukupno 14 otoka proglašeni su Nacionalnim parkom. Mediteranska ugodna klima pogodna je raskošnom autohtonom svijetu flore i faune, ali je životinjski svijet obogaćen vrstama nesvojstvenim ovom podneblju. Tako pored livada na kojima bezbrižno pasu jeleni lopatari i aksisi te mufloni, safari park nastanjuju lame, zebre, somalijske ovce, nilgau i kobo antilope, nojevi, zebu ili sveto indijsko goveda…

Veličanstven sklad te povijesti, baštine, biljnog i životnjskog svijeta posjetitelja natjera da povjeruje u legendu o nastanku Brijuna kada su anđeli prikupili ostatke Raja preostale među rasutim kamenjem i zaštitili ih morskim valovima.